Pola ljudi boluje a drugih pola liječi
Unatoč sve modernijoj medicini, čovječanstvo ide u susret proročanstvu sovjetskog akademika N. Amosova, koji je ustvrdio da će u novom mileniju pola ljudi bolovati a drugih pola liječiti bolesnike. Mišićni rad naših predaka, nužan za preživljavanje zahtijevao je unos oko 7000 kalorija dnevno. Potrebe današnjeg čovjeka, radi smanjenja tjelesnih napora, mogu se zadovoljiti i sa 2200 kalorija na dan. Epidemija srčano-žilnih bolesti, kod nas i u svijetu, uzrokovana je ne samo nepravilnom ishranom, pušenjem, obiljem stresova nego i nedovoljnim kretanjem. Mnogi od nas robovi su začaranog kruga: stolica – automobil – dizalo – naslonjač. Hodanje, koje bi trebalo biti temelj naše fizičke aktivnosti, svedeno je na minimum.

Analiza načina življenja
Autopsije mumificiranih Egipćana umrlih oko 3000.g. p.n.e. dokazale su taloge u arterijama, ali ne i srčanu ili moždanu kap. Nadalje, prema američkim zdravstvenim izvještajima 1890.g. na 100000 ljudi nije bilo nijedne srčane kapi, a 1970.g. bilo ih je 340. Još više zabrinjava činjenica da se bolesti srca javljaju u sve mlađoj dobi. Danas, većina tinejdžera pokazuje znakove ateroskleroze koja navješćuje početak srčane bolesti. Nepobitno je da je posljednjih desetljeća u načinu života ljudi, prehrani i okolišu došlo do radikalnih promjena koje dovode do bolesti.

Život bez stresa znači smrt
Svatko može doživjeti razne neugodne situacije: razvod braka, gubitak posla, smrt u obitelji, preseljenje,... Ljudi tada postaju razdražljivi, potišteni, slabi im koncentracija i pažnja, postaju zaboravljivi. Te stresne situacije – bilo emotivne, bilo fizičke – pokazuju usku povezanost s pojavom raznih oboljenja kao što su srčani infarkt, čir na želucu, prometne nezgode itd.
Međutim, znanstvenici također tvrde da život bez stresa nije praktički moguć, te da stres ne znači uvijek nešto opasno i nezdravo. Uslijed stresa čovjek će oboljeti samo ako je stres povezan s osjećajem neugode (iscrpljenost, briga, prisila, jad). Gubitak «normalnog stresa» može također imati za posljedicu bolest. Najvećim se stresom smatra nerad.
U SAD grupa dobrovoljaca odležala je nekoliko tjedana u krevetu. Bili su pošteđeni bilo kakvog stresa. Imali su izvrsnu njegu, provodili su dane bez uzbuđenja i briga. Ipak, nakon 3 tjedna ležanja osjetili su teške poremećaje krvotoka, a nakon 6 tjedana nisu mogli stajati duže od 3 minute. Naposljetku eksperiment je morao biti prekinut. Ljudi nisu dorasli životu bez ikakvog stresa.

Tajne zdravog srca i dobre cirkulacije
Dobra cirkulacija osnovni je preduvjet za dobro zdravlje. Srce, mišićna pumpa koja šalje krv u sve dijelove tijela, u 70 godina života stisne se i opusti 3 milijarde puta. Za to vrijeme kroz njega prođe oko 250 milijuna litara krvi. Tjelovježbom se pojačava mišićni rad, a broj otkucaja srca raste. U mirovanju on iznosi oko 70 otkucaja u minuti, pri srednje brzom hodu oko 90, dok kod laganog trčanja dostiže 120 do 140 otkucaja u minuti. Drugim riječima, u mirovanju srce ispumpa oko 5 litara krvi u minuti. Pri napornom vježbanju trenirano srce može izbaci i do 40 litara. Značajno je da se kod dobro treniranih osoba poveča količina ispumpane krvi iako puls ostaje nizak. Poraste li broj otkucaja na 180 do 200 u minuti, srce radi prebrzo, klijetke nemaju vremena da se potpuno napune krvlju, količina ispumpane krvi se smanjuje. Ni sam srčani mišić ne stigne se u fazi relaksacije potpuno odmoriti. To se događa kod netreniranih osoba pri napornom radu.
Krv prenosi kisik, glukozu, aminokiseline, vitamine i minerale svakoj pojedinoj stanici u tijelu. Tijekom godina u arterijskoj se stijenci mogu početi stvarati naslage, te nastaje ateroskleroza. Zajedno s krvnim ugrušcima ateroskleroza može stvoriti začepljenja u arterijama koja zaustavljaju protok krvi. Dogodi li se to u arterijama koje hrane srce dolazi do odumiranja zbog nedostatka kisika tj. srčanog infarkta.
Kad jednom preda kisik i hranjive tvari krv se vraća u srce. Učinkovitost vena bazira se na aktivnom pritisku mišića i sposobnosti zatvaranja venskih zalistaka, koji djeluju kao povratni ventili. Venski zalisci se otvaraju samo kad propuštaju krv prema srcu. Možemo ih usporediti s jednosmjernim ulicama. Čuvanje rezervi krvi još je jedna od zadaća vena. Osamdeset pet posto ukupne količine krvi nalazi se u venama. Stijenke vena su rastezljive te tako mogu pohraniti velike količine krvi. Učestalo pretjerano punjenje vena krvlju čini njihove stijenke umornima i one gube elastičnost. Dolazi do venskog zastoja. Javljaju se bockanje i osjećaj umora u nogama. Vidljivi znakovi oštećenja vena su proširene vene. Slijedeća stepenica može biti tromboza, plućna embolija, pa i smrt.
Pažljivoj i preventivnoj njezi nogu ne postoji alternativa. Oštećenja žila koja jednom nastanu, nepopravljiva su. Poznati lijekovi mogu stanje samo stabilizirati te smanjiti poteškoće uznapredovale bolesti. Bolovi i upale vena mogu se umanjiti ili otkloniti. Mogu se liječiti tromboze ili spriječiti njihovo nastajanje. Nažalost, svi ti lijekovi nemaju sposobnost vraćanja izgubljene elastičnosti žilama. Lijekovi ne mogu zamijeniti stezanje mišića potkoljenice niti mogu dati odgovarajuću kompresijsku terapiju za smanjivanje promjera vena. Oni predstavljaju dodatak, ali nikako zamjenu za neophodne terapijske mjere.

Hrana za zdravo srce
Mnogo se zna o kardiovaskularnim bolestima i stručnjaci se slažu da treba primijeniti sve što pomaže kako bi ih se spriječilo i usporilo. Preporuča se izbjegavati prženu hranu i ograničiti unos mesa i hrane bogate zasićenim mastima. Bolja je masna riba poput skuše ili sleđa. Svježe voće i povrće bogato kalcijem, magnezijem i kalijem neophodno je za zdravo srce.
Sama prehrana vjerojatno neće mnogo pomoći kad su vene već proširene. Međutim, primjeren unos vitamina C i E te drugih antioksidanasa sprečava širenje vena. Dokazano je da hrana bogata vlaknima pomaže pri spriječavanju proširenja vena.
Visoki krvni tlak može nastati uslijed ateroskleroze, arterijske napetosti ili postojanja krvnih ugrušaka. Arterijska se napetost regulira uravnoteženim unosom kalcija, magnezija i kalija te natrija (soli). Važan je i utjecaj stresa. Ispravaljanjem te neravnoteže krvni se tlak može sniziti. Vitamini C i E, te riblja ulja razrijeđuju krv. Treba izbjegavati sol i hranu s dodatkom soli, povećati unos voća i povrća bogatih kalijem. Za dodatnu količinu kalcija i magnezija preporuča se po žlica sjemenki dnevno. Dobro je da čovjek dva puta na tjedan jede tunjevinu ili lososa.

Što prije to bolje
U industrijski razvijenim zemljama sve veći broj bolesnika umire zbog bolesti srca i krvnih žila. Međutim, dokazano je da čovjek tjelovježbom značajno poboljšava svoju srčano-žilnu funkciju. Redoviti treninzi, koji obavezno obuhvaćaju disciplinu izdržljivosti, utjecati će na djelotvorniji rad srca, uz manje napora. Pri intenzivnom radu dolazi i do proširenja koronarnih arterija koje opskrbljuju srce. Otvore se brojne kapilare koje su pri laganom radu bile zatvorene. I u svim ostalim mišićima i organima u tijelu koji rade, krvne se žile proširuju te je dotkok krvi u njih veći. Poboljšava se opskrba kisikom i hranjivim tvarima a toksini se brže eliminiraju.
Redovita tjelovježba, osobito plivanje, brzo hodanje, trčanje ili vožnja biciklom poboljšavju krvotok. Aerobna snaga se povećava, smanjuje razina kolesterola u krvi, snizuje tlak i rizik od srčanog udara, te uopće unapređuje kvaliteta života. Osim kretanja, nogama je potreban odmor i opuštanje. Kad god je to moguće nogama treba ugađati. Pomoći će i podizanje nogu na povišeno i lagana masaža, a koristiti će i krema s vitaminom E. Ako postoji sumnja u oboljenje vena treba se obratiti liječniku za stručan savjet.
Bilo bi dobro zaboraviti sve snažne i bolne doživljaje na koje osoba nije imala utjecaja. Treba prihvatiti da u životu ponekad i gubimo, te se prilagoditi neuspjehu. Razmišljati treba pozitivno, sjećajući se prijašnjih uspjeha s kojima smo se ponosili. Društveni i poslovni stres može se prevladati tjelesnim vježbanjem, sportom, opupštanjem, duhovnim vježbama, dobrom prehranom i dostatnim snom.

Svakodnevna pravila
Za početak se treba riješiti viška kilograma. Ukoliko su žile bolesne, svaka kila preko normale opterećuje duplo. Pretjerana tjelesna težina ne opterećuje samo noge, ona ograničava pokretljivost ošita, važne venske crpke. «Pumpa» ošita pati i ukoliko se nosi preuska odjeća.
Treba izbjegavati dugotrajno sjedenje, kao i stajanje. Dok čovjek sjedi nije uputno prebaciti nogu preko noge jer se tako pritišću vene u koljenoj jami, te usporava i zaustavlja protok krvi u njima. Treba nositi udobne cipele. Vrtoglavo visoke pete sprečavaju pumpu nožnog zgloba u pravilnom radu. Odmarati noge ležeći treba tako da su na mekanoj podlozi, povišene iznad razine kukova i glave.
Izbjegavati treba visoke temperature, te obavezno smanjiti trajanje sučanja. Termalne kupke dozvoljene su samo do 32°C, a nakon toga treba se tuširati hladnom vodom kako ne bi nastao topli zastoj u tijelu. Toplo - hladne kupke vježbaju mišićna vlakna, a vene se stalno moraju prilagođavati novoj temperaturi. Izmjenično tuširanje treba završiti hladnom vodom. Mogu pomoći i hladne komprese s nekoliko kapi eteričnih ulja čempresa, borovice, ružmarina (kompresu namočiti u vodi u koju je ukapano 5 kapi ulja na 100 mililitara vode), 1-2 puta dnevno po 5 do 15 minuta. Još lakše se može osvježiti raspršivačem za vodu kojim se ravnomjerno ovlaži noge. U raspršivač s vodom također se može dodati mješavina eteričnih ulja.
Ustati i hodati kad god je to moguće. Često pomicati prste, stopala i noge, npr. u 10 minutnim intervalima pomicati prste gore dolje, okretati stopalo u skočnom zglobu, iz kuka podizati ispruženu nogu, savijati i ispružati koljeno.
Piti dovoljno tekućine što je važno za cjelokupnu izmjenu tvari u organizmu i krvotok.
Izbjegavati pušenje jer jako šteti cirkulaciji.

Vježbe:

1.     Pikave loptice za poboljšanje cirkulacije staviti na pod te položiti stopalo na njih. Rolati loptice u svim 
  smjerovima desetak minuta dva puta dnevno. Vježba značajno pojačava cirkulaciju u stopalima i nogama.

2.     Vježba se izvodi u sjedećem položaju. Između dlanova okretati pikavu lopticu za poboljšanje cirkulacije,
  okrečući dlanove gore – dolje. Ponoviti 15 puta, dva puta dnevno.

3.     Pravilno uspravno sjesti. Pikavom lopticom za pobljšanje cirkulacije masirati muskulaturu stražnje strane vrata.
  Rolati ju gore – dolje nekoliko minuta, dva puta dnevno. Na isti način mogu se masirati i ostali dijelovi tijela.

4.     Vježba se izvodi u stojećem položaju. Pikavu loptu za pobljšanje cirkulacije položiti između leđa i zida. Klizati
  leđima po lopti, savijajući i ispružajući koljena. Pokret masira leđa.

5.     Leći na leđa. Dvije pikave loptice položiti ispod lopatica. Odizati gornji dio tjela od poda. Laktovi su rašireni.
  Vježbom se jača trbušna muskulatura dok se istovremeno prokrvljuje i masira gornji dio leđa. Ponoviti 15 puta,
  dva puta dnevno.

6.     Leći na leđa. Dvije pikave loptice položiti ispod stražnjice. Noge su u zraku. Odizati zdjelicu i noge od podloge.
  Jačaju se trbušni mišići, a masira stražnjica. Ponoviti 15 puta, dva puta dnevno.

7.     Sjesti u turski sjed. Dlanovima rolati loptice od sebe i istezati tijelo. Ponoviti 15 puta dva puta dnevno.


                                                                                                                Iva Kolić, vft